Kako istodobno možemo paziti na zdravlje mozga i srca

Kako istodobno možemo paziti na zdravlje mozga i srca

by Urednik, 13.03.2019

Kardiovaskularne su bolesti (KVB) većinom uzrokovane aterosklerozom odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija.

Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga, odnosno bolesti krvnih žila mozga, spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar).

Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.

Vaše srce je veličine Vaše šake i najsnažniji je mišić u Vašem tijelu. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća. Ako doživite starost od 70 godina, srce će Vam tijekom života kucati dva i pol bilijuna puta.

Srce može postati ranjivo od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, ili od prevelike razine stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane kompromitirana, dolazi do kardiovaskularne bolesti, širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.

Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od njih, kao primjerice obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale, kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom.

Ako imate neki od rizičnih faktora, ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ne poduzmete li potrebne mjere da modificirate svoje rizične čimbenike i ne radite na tome da ih spriječite da ugroze zdravlje Vašeg srca.

Promjenjivi čimbenici rizika

  • Tjelesna neaktivnost
  • Upotreba duhanskih proizvoda
  • Nezdrava prehrana
  • Visoka razina kolesterola u krvi
  • Povišen krvni tlak / hipertenzija
  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost

Nepromjenjivi čimbenici rizika

  • Obiteljska anamneza
  • Dijabetes

Mozak je središnji živčani sustav, koji usklađuje i održava funkcije cijeloga tijela. Rad mozga možemo uspoređivati s radom kompjutera, ali tako savršeno kompjutor kao što je mozak vjerojatno nitko nikada neće moći napraviti. Mozak je građen od tri dijela:

  • moždanog debla,
  • malog i
  • velikog mozga.

Dobra moždana cirkulacija osigurava dobre moždane funkcije. Za svoj rad mozak troši veliku količinu energije – kisika i glukoze, koju dobiva krvotokom. Zato je potrebna dobra cirkulacija – dovoljan protok krvi kroz žile za dobar rad mozga. Mozak mora biti izuzetno dobro prokrvljen, tj. “dobro nahranjen” da bi mogao dobro raditi.

Već male promjene u količini krvi koja hrani mozak – malo smanjenje ili potpuni gubitak cirkulacije – uzrokuju zaboravljivost, smetenost, vrtoglavice ili šum u ušima. Kroz mozak odraslog čovjeka u 24 sata proteče oko 1100 litara krvi. Mozak dnevno potroši oko četvrtinu kisika od ukupne količine, a dvije trećine glukoze od ukupne količine u tijelu.

Kako nastaju oštećenja u mozgu?

Dođe li do prekida u protoku krvi, što znači da nestaje kisika i glukoze, odmah dolazi do oštećenja moždanih stanica (već za pet minuta moždane stanice počnu nepovratno propadati). Oštećenja moždanog tkiva nastanu tek kad se prokrvljenost mozga smanji na vrijednost manju od 15 posto prirodnog protoka – tada je riječ o moždanom udaru.

Bolesti krvnih žila mozga – cerebrovaskularne bolesti – poznate su od davnina. Razvojem civilizacije i visokim životnim standardom, odnosno promjenom u načinu prehrane (brza, masna hrana) i načinu života (sjedalački način bez tjelesnih aktivnosti), dolazi do ubrzanog razvoja procesa ateroskleroze.

Moždani udar najčešća je bolest poremećaja cirkulacije u mozgu u starijih osoba. To je nagli poremećaj protoka krvi ili potpuni prekid cirkulacije, što znači prekid dotoka hrane za određeni dio mozga. To uzrokuje ishemiju.

Druga vrsta poremećaja krvotoka je krvarenje u mozak – iznenadno pucanje krvne žile koja je aterosklerotski promijenjena, a to znači kruta, neelastična, s odebljalom stijenkom žile. Tako promijenjenu žilu prati povišen krvni tlak, koji uzrokuje pucanje stijenke žile.

Razlikujemo prolazni i razvijeni moždani udar:

Prolazni moždani udar uzrokuje prolazni poremećaj cirkulacije (kratkotrajni gubitak hrane) pa bolesnik osjeća slabost ruke, trnce oko usana, vrtoglavicu, iznenadnu jaku glavobolju, otežan govor, “kao da mu se plete jezik”, otežan hod, gubitak ravnoteže i koordinacije pokreta. Te promjene mogu trajati 24 sata ili nešto dulje. Same se normaliziraju. Stručno govorimo o “prolaznoj ishemičnoj ataci”, ali to je važan predznak da se može razviti smrtonosni moždani udar. Tom bolesniku potrebne su redovite liječničke kontrole krvnog tlaka i ostalih čimbenika rizika.

Razvijeni moždani udar je trajno oštećenje cirkulacije (prekid krvotoka ili pucanje žile). Razvija se polako ili nastaje naglo. Ako je oštećena dominantna, lijeva polovica mozga, imamo oduzetost suprotne strane tijela, poremećen govor ili nestanak govora i poremećenu svijest, od blagih oblika do duboke nesvijesti – “moždane kome”. Bolest krvnih žila glave je učestala, osobito u starijih od 65 godina i izrazito opasna jer uzrokuje visoku smrtnost i visok postotak invaliditeta u onih koji prežive.

Prevencija ateroskleroze

Najvažniji je cilj provoditi prevenciju ateroskleroze, a to znači sniziti sve čimbenike rizika:

  • krvni tlak
  • vrijednost ukupnog kolesterola, triglicerida i “lošeg kolesterola” (LDL)
  • glikemiju,
  • pušenje,
  • prekomjernu tjelesnu težinu i
  • stres (ako je to danas moguće). Treba znati izbaciti ljutnju i pritisak, srediti odnose na poslu i u obitelji, povećati tjelesnu aktivnost (šetnja, plivanje) i ne zanemarivati vlastite tegobe i simptome.

Promjena prehrane najvažniji je faktor u prevenciji

Brojni su dokazi da hrana koju jedemo utječe na razvoj ateroskleroze, tj. na uzrok moždanog udara. Zato je upravo promjena u načinu prehrane najvažniji faktor u prevenciji.

  • Smanjiti unos masti u organizam: preporučuje se smanjenje unosa masti u organizam na najviše 30 posto od ukupnog unosa energije dnevno, pa bi tako zasićene masne kiseline (životinjske masti) trebale biti zastupljene najviše do 10 posto, nezasićene masne kiseline (omega-3 i omega-6) također do 10 posto, a jednostruko nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje) od 10 do 15 posto ukupnog unosa energije.
  • Korištenje češnjaka u prehrani: djelotvorni sastojak češnjaka alicin i drugi spojevi uspješno snižavaju ukupnu količinu kolesterola i triglicerida, a podižu HDL, “dobar kolesterol”. Tako usporavaju nastanak zadebljanja na stijenki žile – plaka, a mogu smanjiti i veličinu nastalog zadebljanja. Uz to, češnjak sprječava i nakupljanje trombocita i viskoznost krvne plazme i tako olakšava protok krvi, a djeluje i antioksidativno.
  • Među biljnim preparatima najčešće se spominje korištenje drevnog lijeka iz ekstrakta listova drveta ginka, koji je i danas popularan. Smatra se da poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje trombocita i stvaranje ugrušaka, podiže čvrstoću stijenke žile i tako djeluje na poboljšanje cirkulacije, i to osobito u starijih osoba.
  • Omega-3 masne kiseline daju dodatni poticaj moždanoj cirkulaciji u borbi protiv nastanka krvnih ugrušaka i procesa ateroskleroze.

No Comments


Please login to comment