Glavobolje kao alarm srca

Glavobolje kao alarm srca

by Urednik, 21.03.2019

Hrvatski dan migrene se obilježava 21. ožujka 2019. godine. Prvi hrvatski Dan migrene obilježen je 21. ožujka 2004. godine u organizaciji Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje i Društva za promicanje i očuvanje zdravlja mozga “Zdravi mozak”. Migrena je druga po učestalosti među primarnim glavoboljama. Opisuje se kao povremena glavobolja koju karakterizira pulsirajuća bol (ponekad može biti i tupa), često u polovici glave (ali bol može biti prisutna u području čela, vrata, ramena), obično praćena mučninom, povraćanjem i pojačanom osjetljivošću na svjetlost, buku i mirise, a može potrajati od 4 do 72 sata.

Osobe koje pate od migrena mogu imati do 50% veći rizik za srčani i moždani udar te krvne ugruške i aritmije, objavili su danski znanstvenici sa sveučilišta u Aarhusu.

Povećanje rizika je najizraženije u prvoj godini nakon dijagnoze migrene, no može trajati i 20 godina, objavio je BMJ.

Procjenjuje se kako migrene pogađaju 15% populacije. Istraživanje je pokazalo da najviše žene imaju problema s migrenom, oko 70 posto i da je njihova prosječna starost 35 godina.

Novi nalazi se temelje na podacima prikupljenima od 51000 pacijenata s migrenama liječenih od 1995. godine te oko 510000 osoba iz kontrolne skupine.

Uočeno povećanje rizika povezano s migrenama je bilo prisutno bez obzira na eventualnu prisutnost ostalih čimbenika rizika poput pušenja ili pretilosti.

Detaljno, istraživači su otkrili da je 25 u svakih 1.000 ljudi s migrenom imalo srčani udar, u usporedbi s 17 u svakih 1.000 odraslih osoba bez migrene.

Za svakih 1.000 ljudi s migrenom, 45 imalo je ishemijski moždani udar – uzrokovan krvnim ugruškom u mozgu – u usporedbi s 25 u svakih 1.000 ispitanika bez migrene.

Atrijska fibrilacija se dogodila u 47 od svake 1.000 ljudi s migrenom, u usporedbi s 34 na svakih 1.000 ljudi bez migrene.

Incidencija zatajenja srca bila je slična u obje skupine, izvijestili su istraživači, a nije pronađena značajna veza između migrene i bolesti periferne arterije.

“Studijom je utvrđeno da migrenu treba smatrati snažnim i najčešćim uzrokom srčanih bolesti prvenstveno kod žena, a onda i muškaraca. Razlog tome je visok postotak smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s migrenom”, rekli su znanstvenici.

S obzirom na to da se ovo istraživanje većinom zasnivalo na promatranju, nisu još utvrđeni točni uzroci i povezanost ove dvije bolesti.

Kako dolazi do migrene?

Ne zna se točno koji su uzroci migrene, smatra se neurovaskularnim poremećajem. Naime, ogranci živca pod nazivom trigeminus okružuju krvne žile. Živčani ogranci izlučuju tvari koje uzrokuju vazodilataciju – širenje krvnih žila i procesa koji mogu dovesti do sterilne upale. Daljnjim podražajem trigeminusa javlja se pulsacija. Ako se bol ne zaustavi, dolazi do lančanog pojačanja boli. Migrenu često prati mučnina i povraćanje.

Ako ste osoba koja pati od migrena, nema potrebe za panikom – to je samo još jedna informacija koje morate biti svjesni te, bez obzira na migrene, redovito pratiti svoje zdravlje.

Osobama koje boluju od migrene preporučuje se kontrola kod liječnika obiteljske medicine i neurologa, što će osigurati pravovremenu dijagnostiku i pravilno liječenje. Osobama koje boluju od migrene preporučuje se da osiguraju dovoljno sna, smanje stres i tjeskobu, pravilno se hrane te izbjegavaju ostale situacije koje mogu potaknuti pojavu migrene.

No Comments


Please login to comment